Tivat On Line - Tivat Travel Guide - Tivat's Riviera - Accomodation - Tivat Vacations&Tourism - Montenegro - Tivat Rooms - Tivat Hotels - Tivat Apartments - Tivat Airport

Bokeljska mornarica

Prema istorijskim dokumertima, a naročito prema njenom najstarijem sačuvanom statutu iz 1463 godine, nalazimo da je Bokeljska mornarica organizovana kao duboko humana bratovština. Ona se brine o socijalnom zbrinjavanju svojih članova, koji su na brodovima, kao i onih, koji su iscrpili svoj radni vijek, ili o njihovoj nezbrinutoj djeci koju su ostavili za sobom usljed prerane smrti zbog potapanja ili pogibije protiv raznih neprijatelja ili gusara, što nije bio rijedak slučaj. Na širokim morskim prostranstvima, kao i kod svoje kuće u Boki Kotorskoj, pomorci su kroz vjekove vodili borbe protiv raznih zavojevača ne plaćajući nikom i nikad nikakav danak za svoju slobodu i slobodu plovidbe.

Slobodu su sticali svojom hrabrošću, velikim znanjem i ogromnim samoprijegorima. Činjenica je, da su svi zavojevači koji su se zadržavali u Boki, zabranjivali rad Bokeljske mornarice, što najbolje svjedoči o njenom borbenom i patriotskom karakteru. Prvo su je djelimično osakatili Mlečani, mada je za vrijeme mletačke vladavine imala određene atribute vlasti, što je svojevrstan istorijski fenomen. Francuzi su u vrijeme Napoleonovih osvajanja bili zabranili njen rad, jer im se oštro zamjerila oružanim otporom. Austrijanci to čine u dva maha - nijesu mogli da se mire sa njenom slovenskom, odnosno jugoslovenskom orjentacijom a naročito sa učešćem njenih članova u Centralnoj komisiji Petra Petrovića I 1813 godine. Centralna komisija bila je ustvari Prva crnogorsko-bokeljska vlada i u to vrijeme jedina vlada jednog slobodnog jugoslovenskog naroda. Ali, Mornarica je ponovo nastajala kao feniks ptica iz svog pepela. Sve je to davalo impuls i drugim krupnim događajima naše istorije u borbi za slobodu, a koji su se dešavali na području Boke.

Sigurno je da je velika borbena istorija Bokeljske mornarice imala određeni uticaj na narodne ustanke 1848, 1869 i 1882 godine koji su izbijali u pojedinim krajevima Boke i koji su se bez sumnje odvijali uz njenu materijalnu pomoć, ili pomoć njenih članova.

Ne može se smatrati pukom slučajnošću što je baš u Boki na 40 ratnih brodova austrougarske mornarice, februara 1918 godine, izbio najveći ustanak mornara, i to pod crvenim stijegom revolucije. Među posadom tih brodova bili su i mnogi mornari iz Boke. U tivatskom zalivu su Spasić i Mašera, 17 aprila 1941 godine, razorili i potopili razarač Zagreb, da ne bi pao u ruke neprijatelja. U tome dijelu nijesu žalili ni svoje živote. U toku narodnooslobodilačke borbe veliki dio članova Bokeljske mornarice predvođeni KPJ, na čelu sa legendarnim Titom, pošli su u borbu protiv fašističkih zavojevača, dajući svoje živote na raznim bojištima Jugoslavije. Oni su, kako na našoj obali u vodama Jadrana, tako i po svim morima i okeanima u savezničkim flotama dali dostojan doprinos konačnoj pobjedi nad neprijateljom.

Pored oružanih borbi koje su vodili Bokeljski pomorci, oni su svojom hrabrošću i svojim znanjem osvajali svjetske pomorske puteve i tržišta. Kapetan Ivo Visin je prvi Jugoslaven koji je oplovio svijet u vremenu od 1852 do 1859 godine. On je, prema don Niku Lukoviću, šesti po redu moreplovac koji je ponovio Magellanov podvig.

Svi ti napori uslovljavali su i naučni rad na polju navigacije i brodogradnje. Već su u davnim vremenimac ili poznati bokeljski brodograditelji. Mnoge svoje brodove sami su sagradili i njima prvi otvarali nove pomorske linije, među kojijma je i Jadran-Baltik. A prve pomorske škole javljaju se već početkom XVI vijeka, kao prve među slavenskim narodima. I sve divne građevine i hramove koji krase Bokokotorski zaliv, sagradili su vrijedni naši pomorci. Bokeljska mornarica bila je inspirator bratsva, jer je to bila osnovna zaloga slobode, uspjeha i napretrka u svim oblastima života.

Mato Petrović
Predsjednik Bokeljske mornarica
Iz knjige ''12 vjekova Bokeljske mornarice'', 1972.

TivatOnLine on Facebook

^ Top

Previous page: Boka Kotorska
Next page: Ivo Visin

Navigation

Current page is 9.1: Bokeljska mornarica

Vijesti

Bokeljska mornarica